Kad imate bol u vratu, leđima, kukovima ili kolenima da li bi trebalo više da mirujete ili da se krećete?
Na ovo pitanje najbolji odgovor vam može dati lekar fizijatar posle detaljnog specijalističkog pregleda.
ZAŠTO?
Detaljnim pregledom fizijatar tačno ustanovljava kakvo je stanje vašeg lokomotornog aparata odnosno mišićno-zglobnog sistema. To je od presudnog značaja za ordiniranje fizikalnog tretmana i brzog oporavka. Fizikalna terapija primenjije razne vrste fizičkih agensa koji imaju za cilj uklanjanje postojecih tegoba. Njihovom primenom pripremamo mišiće i zglobove za terapeutske vežbe. To praktično znači da pravilno odabrane medicinske vežbe predstavljaju glavni program lečenja.
DA LI MOŽETE SAMI DA VEŽBATE?
Ne bi vam preporučili da sami vežbate bez uputstva stručnjaka, jer ne znate ni koje vrste vežbi treba da radite ni koliko puta treba da ponavljate istu vežbu i najvažnije je da nećete moći da pravilno uspostavite "ravnotežu" izmedju terapijskih vežbi i potrebnog odmora. Osim toga postoje vežbe koje ne možete sami da radite i gde vam je neophodna pomoć fizioterapeuta. U najboljoj nameri da sebi pomognete, često se dešava da pogoršate vaše zdravlje. Navešćemo vam vrste terapeutskih vežbi koje se rade kako bi se uverili da je pogrešna odluka da sami sprovodite tretman. Terapeutske vežbe delimo na:
aktivne - pacijen izvodi vežbu bez pomoći
aktivno potpomognute - pokreti se izvode uz pomoć terapeuta
pasivne - pokrete izvodi terapeut bez sudelovanja pacijenta
izometrijske - vežbe za mišiće bez pokretanje zgloba
vežbe protiv otpora - za jacanje mišićne snage
ŠTA TREBA ZNATI O VEŽBAMA I KAKO SE ONE ODREĐUJU?
Pacijenta treba upoznati da terapeutske vežbe nisu "obična gimnastika" i da bi se postigao uspeh u lečenju moraju biti motivisani, moraju biti obučeni za vežbe koje rade i moraju u posetku biti pod kontrolom terapeuta.
DA LI SU TERAPEUTSKE VEŽBE UVEK INDIKOVANE?
Da, samo treba voditi računa u kom se stadijumu bolesti ili povrede nalazi pacijent. U akutnim stanjima zapaljenskog i degenerativnog reumatizma i akutnim stanjima posle povrede kod kojih dominira bol i gde je potrebno mirovanje mogu se dati izotonične vežbe za mišiće kako bi se održala njihov tonus jer one ne povećavaju bol pošto se ne izvode pokreti u zglobu. Aktivne vežbe, koje ne stvaraju bol preporučuju se u svim stadijumima bolest izuzimajući akutnu fazu. Kasnije se uključuju aktivno potpomognute, pasivne i vežbe istezanja.
KAD SE POČINJE SA VEŽBAMA ZA JAČANJE MIŠIĆA?
Vežbe snage i vežbe sa otporom ordinira fizijatar kad dijagnostikuje da je zglob potpuno smiren.
ZAŠTO SE PACIJENTI ČIM IM JE BOLJE NE PRIDRŽAVAJU SAVETA LEKARA?
Zato što ne vole da trpe, a ne znaju da kod degenerativnog reumatizma sto više rade više i trpe, a kod zapaljenskog reumatizma što manje rade to više trpe. Zato je važzno znati kad i koliko treba vežbati i kad i koliko se treba odmarati, a to uskladiti nije nimalo lako te se treba konsultovati sa vašim fizijatrom.